JEZIK, PISMO I NAROD SREDNJOVIJEKOVNE BOSNE

 

Stjepan II Kotromanić (Srebrenik 1292. - 28. septembar 1353.) bio je bosanski ban od 1322. godine. Bio je sin bosanskog bana Stjepana I Kotromanića i srpske princeze Izabele .

 

Marta 15. 1333. g. Stjepan II piše povelju Dubrovčanima i pri kraju povelje navodi:

 

“I zato stavljam ja (gospodin) ban Stefan svoj zlatni pečat, da je vjerovano, svaki da zna i vidi istinu. Tomu su četiri povelje ..a.. dvije latinske i dvije srpske i sve su pečatane zlatnim pečatima. Dvije su povelje u gospodina bana Stefana, a dvije povelje su u Dubrovniku. A to je pisano pod gradom pod Srebrnikom.” [1]

 

I kojim su jezikom govorili i pisali stanovnici Bosne? Govorili su srpskim jezikom i pisali cirilicom, dok su Dubrovčani pisali latinicom.

 

 

 

Matej Ninoslav je bio bosanski ban u periodu od 1232. do 1250. godine. U jednoj od njegovih povelja Dubrovčanima piše:

 

"Az rab Božji Matej, a odmjelom Ninoslav, Ban Bos'nski Veliki, kle se Knezu Dubrov'ckomu Zan Dandolu i vsej opcine Dubrov'ckoj. Takom s'm se kletv'ju klel, kakom se je Ban Kulin klel: Da hode Vlasi svobodno, ih dobit'k, tako kako su u Bana Kulina hodili, bez vse habe i zledi. A ja kudje oblada, tudje si hodite prostrano i zdravo, a ja prijati kako-re sam sebje, i nauk dati od vse zledi. A se pisah, imenom Desoje, gramatig Bana Ninoslava, velijega Bos'nskoga, tako vjerno kako-re u prvih. A se jeste: ako vjeruje Srbljin Vlaha, da se pri pred Knezem; ako vjeruje Vlah Srbljina, da se pri pred Banom, a inomu Vlahu da ne bude izma. Bože-re ti daj zdravije." [2]

 

 

U povelji od 22. marta 1240. godine [3] i marta 1249. skoro isto piše [4].

 

Dakle je jasno da bosanski ban Matej pravi ugovor sa Dubrovčanima koje on naziva Vlasima jer pripadaju romanskom stanovništvu i pišu latinicom, dok su stanovnici Matejine Bosne Srbi i pišu ćirilicom.

 

Ne želim bilo koga da provociram ili da vrijeđam: ja samo postavljam istorijske izvore, a neka svako rasuđuje svojim zdravim razumom po onome što vidi da piše!

..............................
[1] Franz Miklosich, Monumenta Serbica Spectantia Historiam Serbiae, Bosnae, Ragusii; Viennae, Apud Guilelmum Braumüller, 1858, LXXXIX.
[2] Ib., XXX.
[3] Ib., XXXV
[4] Ib., XXXIX

https://archive.org/details/monumentaserbica00mikluoft